Tamo gdje vječno sunce sja! Tamo je rođena Europa!

Zagreb, 24. 6. 2015.
Ove stranice i dalje žele biti mjesto susreta. Na njima možete naći svakovrsne jezične, kulturne, povijesne, književne i kazališne zanimljivosti jugoistočne Europe. Autor je kruh zarađivao i kao glumac i kao novinar i kao kritičar i kao sveučilišni profesor u Makedoniji i sada kao voditelj malog Teatra na Trešjevci u  nastajanju. No, primarno je jugoslavist, pa će i mostovi koje gradi sa svoje obale biti ponajprije one prema obalama tog raznolikog, uzbudljivog i bolnog područja u kojem se rodila Europa, a koje posljednjih tridesetak godina želi potisnuti u svoje nesvjesno.
Makedonci imaju divnu poslovicu: “Ако ќе бидеш мост, секој ќе да те гази” ili po naški (na hrvatskom jeziku) “Ako ćeš biti most, svatko će po tebi gaziti”. No, kakav bi to bio užasan svijet bez mostova i ljudi koji preko njih prelaze.

Čitajte i pišite i mislite i putujte uspravna čela!

Srdačan pozdrav!

Želimir Ciglar

Preporučamo, pratite nastanak predstave, prvijenca Miroslava Krleže: “Legenda” u režiji Georgija Para. Praizvedba će biti u dvorištu Krležne kuće, na Gvozdu 23. Više na:
Hrvatska praizvedba: Miroslav Krleža “Legenda”

Godine 1973. jedan od najvećih hrvatskih roc glazbenika, Dado Topić, sa svojom roc-grupom Time, napisao je i objavio pjesmu koja i danas povezuje Makedoniju i Hrvatsku. Osobito su je voljeli moji makedonski studenti kojima od srca čestitam na zasluženim diplomama!

Poslušajte je na ovoj poveznici:

Dragi moji diplomci! Poštovani kolege profesori! Kako biste vidjeli čime se sada bavim vodeći Teatar na Trešnjevci, zavirite i poslušajte. Antigona reče: “Za ljubav, a ne za mržnju dođoh na ovaj svijet!” i pokopa oba brata znajući da je čeka smrt.  Ali gdje je ljubav, tamo smrt ne caruje!

Blagodaram i se najdobro na site Makedoncite i na moj najdobriot profesorot prof. dr. Ljudmil Spasov!

Mr. Želimir Ciglar, prof.

P. S.

Čitajte: Kulisa.eu

Kulisa.eu, hrvatski eletronski časopis za kulturu

 

USKORO HRVATSKO, POBOLJŠANO I DOPUNJENO IZDANJE “MALE HRVATSKO-MAKEDONSKE ČITANKE 1”

Uskoro u tisku, radovi studenata kroatistike FF "Blaže Koneski", vidi desno Hrvatsko-makedonska čitanka 1

Lani, u srpnju (2012. godine) u Skopju je otisnuta čitanka  u kojoj su radovi studenata kroatistike Filološkoga fakulteta “Blaže Koneski”. Izdavač je makedonski Magor.                                                   Mala hrvatsko.makedonska čitanka 1 u pdf formatu

“Mala hrvatsko-makedonska čitanka 1” u izdanju makedonskog izdavača Magora predstavljena je u Knjižnici Augusta Cesareca u Zagrebu 21. 11. 2012. Knjiga je otisnuta uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prisustvovala je i veleposlanica Republike Makedonije u Zagrebu. Govorili su autor prof. dr. Ljudmil Spasov, recenzenti prof. dr. Marko Samardžija, prof. dr. Borislav Pavlovski, a suautor lektor mr. Želimir Ciglar, prof. poslao je pismo, jer je bio poslovno spriječen. Pismo je pred uzvanicima i studentima pročitano.

Uskoro izlazi kod velikoga hrvatskoga izdavača i hrvatsko, poboljšano i dopunjeno izdanje “Male hrvatsko-makedonske čitanke”, pa će je moći kupiti i hrvatski čitatelji! Korisna je svima koje zanima makedonski i hrvatski jezk, narodi i kulture, te povijest od dolaska Slavena u Jugoistočnu Europu do danas.

Pismo suautora čitanke Želimir Ciglara glasi ovako:

Pismo Želimir Ciglara za promociju knjige „Mala makedonsko-hrvatska čitanka 1“

 

Poštovana gospodo profesori, poštovani i cijenjeni skupe!

Posao me sprečava da s vama večeras slavim rođenje naše knjige, ali zato molim da se ovo pismo pročita, jer ću u duhu biti večeras s vama.  „Ako ke bideš most, sekoj ke da te gazi“, naučila me moja studentica iz Makedonije. Dakle, ako želiš biti most, svatko će po tebi gaziti. Neka! Mostovi spajaju ljude i svjetove!

Kao studentu upravo mi je ova Knjižnica Augusta Cesarca omogućila uvid u kroatističku i slavističku literaturu koju nisam uspijevao pribaviti na drugim mjestima i zato hvala! Pred vama je knjiga koja je djelo mnogih ruku, no ne bi je bilo bez prof. dr. Ljudmila Spasova, mog učitelja i prijatelja iz Makedonije. Zemlja je to koju sam upoznao preko knjiga, svojih profesora, prije svega prof. dr. Borisa Pavlovskog i prof. dr. Borjane Prošev, preko literature, preko izvrsnih dramatičara, Gorana Stefanovskog, ali i njegova brata, glazbenika Vlatka Stefanovskog, preko glazbe Toše Proeskog koju moja kći obožava… Natovario sam se knjigama, prijatelji iz Večernjeg lista: Mirjana Jurišić, Denis Derk, Ana Lendvaj, Strahimir Primorac i drugi, darovali su nekoliko stotina knjiga, mahom kroatističkih, skopskom lektoratu hrvatskog jezika i književnosti…

Na aerodromu me dočekao moj novi profesor i mentor, dr. Ljudmil Spasov. Uistinu, njegovo je ime  i prezime pravi znak, jer bio je uistinu spasonosan i za mene i za naše brojne studente, a uz to je „ljudima mio“!. Godine 2009./2010. imali smo 110 studenata koji su na neki način učili hrvatski jezik i književnost, a 2010/2011. osamdesetak. Knjigu je začeo Spasov, on je sa studentima prevodio hrvatska književna djela na makedonski, a ja sam na seminarima prevodio sa studentima makedonska djela na hrvatski jezik. Izmjenjivali smo se, preko vikenda sam učio i makedonski  jezik i kulturu, ali i hrvatski jezik i knjižesnost obnavljajući znanje. Nerijetko bi me Spasov posjeo u automobil kako bih upoznao njegovu lijepu, zanimljivu i neobičnu domovinu, tako blisku, a opet tako drukčiju od moje.

„Mala makedonsko-hrvatska čitanka 1“ začetak je „Male makedonsko-hrvatske čitanke 2“, nadam se da će u njoj biti više mjesta za djela makedonskih književnika i da će je napraviti novi lektor sa Spasovim i Pavlovskim.

Podijelit ću s vama samo golemo uzbuđenje kada sam svjedočio nastanku prijevoda „Hasanaginice“ iz pera Spasova. To remek-djelo koje je prepoznao i Goethe, Spasov je prvo dao studentima da ga prevedu, potom me ispitivao svaku riječ, vagao je svako značenje, naposljetku  je posegnuo za jezikom braće Miladinovaca i predamnom se otvorila divota susreta triju jezika i triju kultura, triju vremena… Dragi Spasov, hvala! Mislim da je „Hasanaginica“ srce ove knjige.

Ne smijem zaboraviti niti svog hrvatskog mentora prof. dr. Marka Samardžiju, bez njegove strpljivosti i vjere u mene ne bi bilo niti čitanke, niti moje gotovo trogodišnje makedonske pustolovine. Hvala i skopskom Filološkom fakultetu koji nosi časno ime jednog od najvećih jezikoslovaca Blaža Koneskog, hvala Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i osobito mojim profesorima na Kroatistici koji su me odgojili upravo za ovo što sam danas i za ovo što je pred vama. Ne smijem zaboraviti akademika Josipa Bratulića, jer je mnoga njegova rečenica među koricama ove knjige.

Kad sam ga pitao: „Profesore, danas je toliko mnoštvo knjiga na policama, kako da prepoznamo onu koja je dobra ,vrijedna?“, uzvratio je ovako:
„Dobre su knjige, kao i dobri ljudi. One ne viču, one se skladno i nenametljivo nalaze na policama i čekaju da za njima posegnu oni kojima su namijenjene“. Želim da je ova knjiga pred vama upravo takva, skromna, dragocjena. Želim joj sretan i dug život u rukama onih koji je zaslužuju.

Srdačan pozdrav!
Želimir Ciglar

S RADOŠĆU POZDRAVLJAM SKORAŠNJU PROMOCIJU KNJIGE U REPUBLICI MAKEDONIJI!

P. S.

U Makedoniji je knjigu promovirao hrvatski veleposlanik dr. Zlatko Kramarić i suautor prof. dr. Ljudmil Spasov sa studentima.


                                                                                                      

             IVAN SLAMNIG

Blagodat  manjine

O da sam katolik u Oslu,

to bi mi pomoglo u poslu,

jer svi Talijani i Francuzi

bili bi ondje moji druzi.

O da sam gdje sam bar Musliman,

bio bih svugdje znan i štiman,

jer svi bi zagrebački Turci

svojemu stajali pri ruci.

Il da sam Žid il ortodoksan,

ja ne bih bio lako zboksan,

al ja sam svoj i među svojim,

sam sa samim, ja se bojim.

                       

ИВАН СЛАМНИГ

Благодатнамалцинството

Ех да сум католик во Осло,

тоа ќе ми помогнеше во работата,

оти сите Италијанци и Французи

таму ќе беа мои другари.

Ех  да сум таму кај што сум барем Муслиман,

ќе бидам насекаде познат и застапен,

оти сите загрепски Турци

ќе му се најдеа на својот.

Или да сум Евреин или православен,

нема да бев толку стуткан,

но јас сум свој меѓу своите

сам со себе, се плашам.

Želimir Ciglar ispred najstarije džamije u jugoistočnoj Europi, tetovske Šarene džamije

Želimir Ciglar ispred najstarije džamije u jugoistočnoj Europi, tetovske Šarene džamije

Poštovani kolege i dragi studenti!

U Skopju je otisnuta Mala hrvatsko-makedonska čitanka 1 uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda iz Skopja. Preveli smo prof. dr. Ljudmil Spasov studenti kroatistike u Makedoniji i ja izabrane autore obiju kultura od početaka do danas.

Najesen pripremamo promociju knjige u Hrvatskoj i Makedoniji. Čestitam i hvala svima na pomoći!

Proveo sam dvije uzbudljive i poučne godine u Makedoniji. Umišljam si da sam i ponešto naučio o vama i mnogo o sebi. Sada se vraćam kući bogat znanjem jednog novog jezika i uzbudljive i tajnovite kulture.

Stigla je nova lektorica. Budite blagi i strpljivi. Neka i ta osoba postane makedonski veleposlanik kulture i prijateljstva u Republici Hrvatkoj. Hvala vam na svemu. Ako sam nekoga iznevjerio, razočarao ili uvrijedio, molim neka mi oprosti!

U Dubrovniku su potkraj kolovoza 2011. uživale na Zagrebačkoj slavističkoj školi dvije studentice B studija kroatistike zahvaljujući stipendiji Vlade Republike Hrvatske. Za ubuduće obavijestite se na stranicama Zagrebačke slavističke škole.

Dvojica studenata jednopredmetne makedonske kroatistike boravila su prvi semestar akademske godine 2011./2012. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Kroatistici, zahvaljujući jednosemestralnoj stipendiji. Čestitamo!

Vaš odani prijatelj i bivši profesor!

Želimir Ciglar

NOVO: Intervju koji je Venko Andonovski dao Jutarnjem listu pročitajte na adresi:

 

ULOMAK: VENKO ANDONOVSKI IZJAVLJUJE JUTARNJEM LISTU OVO:

Hrvatska književnost

Najbolja vijest iz prve ruke jest ona o interesu za hrvatsku književnost na skopskom sveučilištu: – Naši studenti shvaćaju hrvatsku književnost kao prvi europski kontekst u kojemu treba čitati i interpretirati makedonsku književnost. Daju hrvatskoj književnosti prednost ispred bugarske, srpske ili slovenske. Taj interes za hrvatsku književnost ide usporedo s interesom za hrvatski jezik – zaključuje Venko Andonovski u intervjuu Jagni Pogačnik u zagrebačkom Jutarnjem listu.

Venko Andonovski u Jutarnjem listu

(više saznajte klikom na gornji link)

Originalne i prevedene ulomke iz knjiga “Pupak svijeta” i “Vještica” Venka Andonovskog čitajte na njegovoj stranici ovog bloga (desni niz klikni na Venko Andonovski)

KORISNE POVEZNICE:

HRVATSKI JEZIČNI PORTAL

Lahor, časopis za hrvatski jezik 

Gibonni, Medju jude, zviri i bestimje me stavi lec

Gibonni, Kao tempera

Večernjakovi novinari Mirjana Jurišić, Maja Stanetti i Denis Derk darovali su makedonskim kroatistima nekoliko stotina najnovijih hrvatskih knjiga. Hvala prijatelji!


Radnica “Zrinjevca” zalijeva cvijeće u novozagrebačkom naselju Siget, Park mladenaca. Snimio Želimir Ciglar

Lektor hrvatskog jezika mr. Želimir Ciglar, slovenistica prof. dr. sc Lidija Arizankovska i makedonist prof. dr. sc Ljudmil Spasov


Mama s dvoje djece na biciklu u Zagrebu, Masarykova ulica

Majka i kćer noću na ulicama Bitole

Bitola noću

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Explore posts in the same categories: Uncategorized

Oznake: , , , , , , , , ,

You can comment below, or link to this permanent URL from your own site.

2 komentara dana “Tamo gdje vječno sunce sja! Tamo je rođena Europa!”


  1. Jako mi je drago da je pokrenuta ova stranica.
    Čestitam!

  2. zciglar Says:

    Prof. dr. Zrinka Jelaska glavna je i odgovorna urednica jezikoslovnog časopisa “Lahor” i profesorica hrvatskog jezika na Odsjeku Kroatistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (nap. ur.)


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s


%d bloggers like this: